Kako učiti iz skripte i položiti ispit – metode koje stvarno pomažu
Otvoriš skriptu, pogledaš koliko ima stranica i odmah ti kroz glavu prođe: „Dobro, a kada ja ovo sve da naučim?“
Ako si nekad imao skriptu od 50, 100 ili čak više stranica i pokušavao da je naučiš tako što je samo čitaš iznova i iznova, vjerovatno znaš kako to izgleda. Dok gledaš u tekst, sve ti djeluje poznato. Čak imaš osjećaj da si dosta toga zapamtio. Onda zatvoriš skriptu i pokušaš svojim riječima objasniti šta si upravo pročitao – i odjednom pola gradiva nestane.
Problem često nije u tome što ne možeš učiti. Problem je u tome što samo čitanje nije isto što i stvarno učenje.
Dobra skripta može mnogo olakšati pripremu ispita, ali način na koji je koristiš pravi veliku razliku. Umjesto da pokušavaš zapamtiti svaku rečenicu, cilj je da razumiješ gradivo, izdvojiš ono što je važno i zatim provjeravaš možeš li ga se prisjetiti bez gledanja u materijal.
U ovom tekstu prolazimo upravo kroz to: kako učiti iz skripte, kako zapamtiti gradivo, kako rasporediti učenje i šta uraditi kada te do ispita dijeli samo nekoliko dana.
Zašto samo čitanje skripte često nije dovoljno
Najlakše je otvoriti skriptu i krenuti od prve stranice. Čitaš, podvlačiš, možda nešto označiš markerom i nastavljaš dalje.
Problem nastaje kada takvo čitanje zamijeni stvarno provjeravanje znanja.
Dok gledaš u poznatu rečenicu, možeš imati osjećaj da znaš šta piše. Ali to prepoznavanje nije isto što i mogućnost da samostalno objasniš pojam na ispitu.
Zato se može desiti da skriptu pročitaš dva ili tri puta, a da se na ispitu ipak ne možeš sjetiti osnovne definicije.
Istraživanja o tehnikama učenja ukazuju da ponovno čitanje i podvlačenje sami po sebi nisu među najkorisnijim strategijama. Mnogo više smisla ima kombinovati učenje sa pokušajem da se gradiva prisjetiš bez gledanja u materijal.
Drugim riječima, nemoj se pitati samo:
„Koliko sam stranica pročitao?“
Bolje pitanje je:
„Koliko toga mogu objasniti bez gledanja u skriptu?“
Tu počinje pravo učenje.
Prije učenja napravi pregled cijele skripte
Ako imaš veliku skriptu, nemoj odmah pokušavati učiti prvu stranicu napamet.
Prvo je prelistaj.
Pogledaj koliko ima poglavlja, koje su glavne teme, gdje se nalaze definicije, tabele, formule, primjeri i dijelovi koji ti već na prvi pogled djeluju komplikovano.
Ako skripta ima sadržaj, pročitaj ga. Ako nema, napravi sebi kratku listu glavnih tema.
Ovo ne znači da sada trebaš potrošiti dva sata na organizovanje učenja umjesto na samo učenje. Dovoljno je nekoliko minuta da dobiješ sliku onoga što te čeka.
Ako znaš da imaš 120 stranica podijeljenih u osam većih cjelina, mnogo je lakše napraviti plan nego kada ispred sebe vidiš samo ogroman PDF od 120 stranica.
Kako učiti iz skripte – prvi prolaz kroz gradivo
Prvi prolaz ne treba izgledati kao pokušaj da zapamtiš svaku riječ.
Čitaj da razumiješ o čemu se radi.
Dok prolaziš kroz jednu cjelinu, pokušaj odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja:
Šta je glavna tema?
Koji su najvažniji pojmovi?
Kako bih ovo objasnio nekome ko nikada nije učio ovu oblast?
Postoji li nešto što se nadovezuje na prethodnu temu?
Ima li definicija, podjela, formula ili primjera koje moram posebno zapamtiti?
Ako naiđeš na dio koji ne razumiješ, nemoj ga samo pet puta pročitati i nadati se da će se odjednom otvoriti. Označi ga i pokušaj pronaći objašnjenje u bilješkama sa predavanja, udžbeniku ili drugom pouzdanom materijalu.
Kako označavati skriptu bez podvlačenja pola stranice
Ako je skoro cijela stranica označena markerom, teško je razlikovati šta je stvarno važno.
Zato pokušaj biti selektivan.
Označi ključne pojmove, definicije, formule, podjele i rečenice koje ti pomažu da razumiješ temu.
Još korisnije može biti da pored pasusa napišeš jednu ili dvije riječi koje objašnjavaju šta je njegova suština.
Kasnije, kada ponavljaš, takve kratke oznake mogu ti pomoći da mnogo brže pronađeš ono što tražiš.
Najvažniji dio: zatvori skriptu i pokušaj se prisjetiti
Evo dijela koji mnogi studenti preskoče.
Nakon jedne cjeline zatvori skriptu.
Ne gledaj u nju.
Uzmi papir i pokušaj napisati šta si upravo naučio.
Ne moraš pisati savršeno. Ne trebaš prepisivati rečenice iz skripte.
Pokušaj svojim riječima odgovoriti:
Ako možeš objasniti temu bez gledanja, odlično.
Ako se sjetiš samo pola, još bolje je što si to otkrio sada nego na ispitu.
Otvori skriptu, provjeri šta si zaboravio i ponovo pokušaj.
Aktivno prisjećanje – retrieval practice
Umjesto da gradivo samo ponovo čitaš, pokušavaš ga izvući iz pamćenja bez gledanja u materijal. Upravo taj pokušaj prisjećanja pretvara čitanje u aktivno provjeravanje znanja.
Poenta nije da sebi otežaš učenje.
Poenta je da provjeriš šta zaista znaš.Pretvori svaku lekciju u pitanja
Još jedan jednostavan način da skripta postane korisnija jeste da od naslova napraviš pitanje.
Ako učiš definiciju, pitaj:
Sada više nemaš samo skriptu.
Imaš vlastitu malu bazu pitanja za ponavljanje.Ako profesor koristi pitanja sa prethodnih rokova, ona ti mogu dodatno pomoći da se navikneš na način na koji se gradivo traži na ispitu, uz uslov da su relevantna za aktuelni predmet i program.
Kako učiti definicije, podjele i nabrajanja
Neki dijelovi gradiva jednostavno traže preciznije pamćenje.
Tu spadaju definicije, klasifikacije, faze, kriteriji, formule, datumi i različite liste.
Ali čak i tada nije uvijek najbolja ideja čitati istu definiciju deset puta.
Prvo pokušaj razumjeti šta definicija zapravo govori.
Zatvori skriptu i pokušaj definiciju izgovoriti svojim riječima.
Ako ispit zahtijeva doslovnu preciznost, tek tada radi na tačnom prisjećanju formulacije.
Kod nabrajanja može pomoći da ih grupišeš u manje cjeline.
Na primjer, umjesto da pamtiš deset nepovezanih stavki, pokušaj ih podijeliti u tri ili četiri logične grupe.
Kako učiti kada imaš 100 ili više stranica
„Imam 100 stranica i tri dana.“
To je jedna od onih rečenica koje studenti izgovore sa mješavinom panike i nade. 😂
Prva stvar: nemoj gledati svih 100 stranica odjednom.
Podijeli ih na cjeline.
Ako imaš tri dana, napravi raspored koji ostavlja vrijeme za ponavljanje, a ne samo za prvo čitanje.
Recimo da imaš 90 stranica.
„Danas moram naučiti 90 stranica.“
„Danas prolazim kroz prve cjeline, provjeravam šta mogu zapamtiti i pravim listu onoga što mi je ostalo nejasno.“
Zatim narednog dana nastavljaš dalje i vraćaš se na slabije dijelove.
Možeš pročitati 60 stranica i ne moći objasniti gotovo ništa. Možeš proći manje stranica, ali ih razumjeti i moći ih samostalno objasniti.
Kako rasporediti učenje 7 dana prije ispita
Ako imaš sedam dana, nemoj svih sedam dana potrošiti na prvo čitanje.
Pokušaj ostaviti prostor za ponavljanje.
Jedan jednostavan primjer može izgledati ovako:
Pregled gradiva i početak prve cjeline.
Nastavak novih tema + kratko prisjećanje jučerašnjeg gradiva.
Nove teme + provjera prvih cjelina.
Nastavak gradiva + pitanja iz ranijih tema.
Završavanje novih tema + izdvajanje slabih dijelova.
Aktivno ponavljanje i testiranje.
Završno ponavljanje, pitanja i najproblematičnije oblasti.
Ovo nije univerzalan raspored. Neko ima pet predmeta, neko jedan, neko radi uz fakultet, a neko ima samo nekoliko sati dnevno. Zato raspored treba prilagoditi stvarnom vremenu koje imaš.
Ipak, princip ostaje isti: nemoj ostaviti sve prisjećanje za posljednju noć.
Raspoređivanje učenja kroz vrijeme jedna je od strategija koje imaju snažnu istraživačku podršku.
Šta raditi tri dana prije ispita
Tri dana prije ispita više nije trenutak da sve radiš kao da tek počinješ.
Ako si već prošao većinu gradiva, sada trebaš otkriti gdje su rupe.
Uzmi pitanja, prazni papir ili vlastite bilješke.
Pokušaj bez gledanja objasniti glavne teme.
Kratko ponovi.
Vrati se u skriptu.
Posebno označi i pronađi dodatno objašnjenje.
Nemoj provesti cijeli dan čitajući od prve do posljednje stranice samo zato što ti to daje osjećaj da „radiš nešto“.
U ovoj fazi je mnogo korisnije stalno provjeravati šta možeš izvući iz memorije.
Šta raditi dan prije ispita
Dan prije ispita nije idealan trenutak da prvi put ozbiljno otvoriš pola gradiva.
Ako se to ipak desilo, nema potrebe da dodatno trošiš vrijeme paničeći.
Prvo napravi pregled onoga što je najvažnije.
Provjeri šta zaista možeš objasniti bez gledanja u skriptu.
Prođi definicije, ključne pojmove, formule, podjele i pitanja koja očekuješ.
Ostavi dovoljno vremena za normalan odmor i san.
Ako imaš prethodna pitanja sa ispita i ona su relevantna za aktuelno gradivo, možeš ih koristiti kao oblik vježbe.
Nemoj svaku minutu provesti u pokušaju da uguraš još jednu stranicu u glavu.
Pokušaj ostaviti dovoljno vremena za normalan odmor i san. Umoran student koji samo gleda u skriptu nije automatski student koji više uči.
Kako ponavljati gradivo bez čitanja cijele skripte ispočetka
Kada dođe vrijeme za ponavljanje, jedna od najvećih grešaka je ponovno čitanje svega od prve stranice.
Na primjer, uzmi jednu temu i pokušaj za pet minuta napisati sve čega se sjećaš.
To je mnogo aktivniji način ponavljanja nego samo gledanje u poznate rečenice.
Ona postaju odličan materijal za brzo testiranje i provjeru onoga što zaista možeš izvući iz pamćenja.
Kako učiti kada nemaš motivaciju
A sada dolazimo do dijela koji nema mnogo veze sa skriptom, ali ima veze sa skoro svakim studentom.
Nekad problem nije:
Tada nemoj sebi postaviti cilj:
To može djelovati ogromno.
Postavi mnogo manji početak.
Ako ti je motivacija problem, pogledaj i naš vodič jer se ova dva problema prirodno nadovezuju.
Kod učenja nije uvijek potrebno prvo dobiti motivaciju pa tek onda početi. Nekada je lakše početi sa malim zadatkom i pustiti da se rad nastavi nakon prvih nekoliko minuta.
Šta ako skripta nije dovoljno dobra
Skripta može biti odlična, ali može biti i stara, nepotpuna, pogrešna ili napravljena za drugačiji program.
Prije nego što provedeš deset sati učeći iz nje, provjeri odakle je došla i koliko odgovara aktuelnom predmetu.
Da li odgovara aktuelnom predmetu i programu?
Da li prati ono što se obrađuje na predavanjima?
Da li se poklapa sa bilješkama i obaveznom literaturom?
Da li nedostaju cijele oblasti koje su dio programa?
Uporedi je sa zvaničnim informacijama o predmetu, predavanjima, bilješkama i obaveznom literaturom kada je to potrebno.
Ako primijetiš da skripta preskače cijele oblasti koje su dio programa, nemoj ih jednostavno ignorisati.
Najčešće greške kod učenja iz skripte
Neke greške mogu stvoriti osjećaj da dugo učiš, iako zapravo vrlo malo provjeravaš šta zaista znaš.
Višestruko čitanje bez provjere znanja.
Podvlačenje gotovo svega.
Pokušaj da se zapamti svaka rečenica, čak i kada nije važna za razumijevanje teme.
Odlaganje ponavljanja do posljednje noći.
Ova greška može biti posebno problematična.
Kada učiš, prirodno je da se vraćaš na teme koje već razumiješ jer tada imaš lijep osjećaj napretka.
Vraćati se stalno na poznate teme.
Pronaći dijelove kojima treba više pažnje.
Mnogo više koristi možeš imati ako pronađeš ono gdje zapinješ.
Kako znaš da si stvarno naučio gradivo
Ovo je možda najjednostavniji test.
Ako možeš jasno objasniti glavne pojmove, povezati ih i odgovoriti na pitanja bez stalnog vraćanja u skriptu, vjerovatno si napravio ozbiljan korak naprijed.
Mogu li objasniti glavne pojmove?
Mogu li ih međusobno povezati?
Mogu li odgovoriti bez stalnog gledanja u skriptu?
Ako ne možeš, nema potrebe za panikom.
A to je mnogo korisnija informacija od osjećaja:
Upravo je u tome vrijednost aktivnog prisjećanja: ono ti ne daje samo dodatno ponavljanje, nego ti pokazuje gdje je tvoje znanje stvarno, a gdje postoji rupa.
Jednostavan sistem za učenje iz skripte koji možeš odmah primijeniti
Ako ne želiš deset različitih tehnika i komplikovane planove, možeš početi ovako:
Pregledaj cijelu skriptu i podijeli je na cjeline.
Pročitaj jednu cjelinu sa ciljem da je razumiješ.
Označi samo ono što je zaista važno.
Napravi nekoliko pitanja iz te cjeline.
Odgovori na pitanja bez gledanja u materijal.
Provjeri odgovore i vrati se na ono što nisi znao.
Ponovi istu temu kasnije, umjesto da je pročitaš samo jednom.
To je mnogo jednostavnije nego pokušavati zapamtiti cijelu skriptu odjednom.
Svaki put kada zatvoriš skriptu i pokušaš samostalno izvući znanje iz glave, dobijaš realniju sliku koliko si gradiva zaista savladao.
Ne moraš naučiti skriptu napamet da bi znao gradivo
Na fakultetu se često stvori osjećaj da je cilj učenja zapamtiti što više stranica.
Ali ne možeš objasniti osnovne pojmove.
Možeš povezati pojmove i samostalno odgovoriti na pitanja.
Zato kada sljedeći put sjedneš sa skriptom ispred sebe, nemoj odmah razmišljati:
Probaj ovako:
To pitanje mijenja način na koji koristiš skriptu.
I možda neće učiniti da 100 stranica nestane preko noći.
Ali može učiniti da tih 100 stranica više ne izgleda kao jedan ogroman zid.
Ne samo sa osjećajem da ti je tekst poznat.
Česta pitanja o učenju iz skripte
Kratki odgovori na pitanja koja studenti često imaju tokom pripreme ispita.
