Kako početi učiti kad nemaš motivacije – šta uraditi kada ti se baš ništa ne da
Sjedneš za sto, otvoriš skriptu, pogledaš koliko još stranica imaš i već nakon nekoliko minuta pomisliš: „Ma mogu ovo i kasnije.“
Onda uzmeš telefon „samo na pet minuta“. Pogledaš jednu poruku, pa još jedan video, pa malo društvene mreže. Odjednom je prošlo pola sata, a knjiga je i dalje otvorena na istoj stranici.
Ako ti se ovo dešava, nisi jedini student kojem učenje ponekad jednostavno ne ide.
Problem često nije u tome što ne znaš da trebaš učiti. Znaš. Problem je početi.
Kada se nakupi puno gradiva, približi se ispit ili imaš nekoliko obaveza odjednom, učenje može izgledati kao ogroman zadatak. Zato je prvi cilj mnogo jednostavniji: ne moraš odmah učiti tri sata. Treba samo da napraviš prvi mali korak.
U nastavku ćemo proći kroz nekoliko praktičnih načina koji mogu pomoći kada nemaš motivaciju, teško se koncentrišeš ili stalno odlažeš početak učenja. Kada nemaš motivacije, najbolje je krenuti malim korakom, a za prvi blok učenja može ti pomoći i naš Fokus timer.
Zašto ti se ponekad uopšte ne uči?
Nedostatak volje za učenjem ne znači automatski da si lijen ili nedisciplinovan.
Nekada si jednostavno umoran. Nekada ti je gradivo dosadno ili teško. Nekada imaš toliko obaveza da ne znaš odakle da počneš. A ponekad je problem upravo u tome što razmišljaš o cijelom ispitu umjesto o prvih nekoliko stranica.
Na primjer, ako kažeš sebi:
Prvi zadatak može zvučati prilično teško. Ali kada isti zadatak pretvoriš u manji i konkretniji korak, situacija već izgleda drugačije.
Pravilo 5 minuta: nemoj razmišljati o cijelom učenju
Kada ti se baš ništa ne da, probaj nešto vrlo jednostavno.
Reci sebi:
Ne moraš unaprijed odlučiti da ćeš učiti dva ili tri sata. Samo sjedni, otvori gradivo i počni.
Tokom tih pet minuta možeš pročitati nekoliko stranica, podvući važne informacije ili pokušati objasniti sebi ono što si pročitao.
Zato što je često mnogo teže početi nego nastaviti nakon što već radiš.
Možda ćeš nakon pet minuta odlučiti da ti je dosta. I to je u redu. Ali vrlo često će se desiti da nakon prvih nekoliko minuta shvatiš da učenje ipak nije toliko strašno koliko je izgledalo dok si samo razmišljao o njemu.
Ne moraš pobijediti cijeli ispit u jednom danu. Za početak je dovoljno otvoriti knjigu.
Nemoj čekati da motivacija sama dođe
Jedna od najčešćih studentskih zamki je čekanje pravog trenutka.
Problem je što taj savršeni trenutak često ne dođe.
Motivacija nije uvijek nešto što se pojavi prije rada. Ponekad se osjećaj da možeš nešto uraditi pojavi tek nakon što počneš.
Zato ne moraš prvo osjetiti veliku želju za učenjem. Dovoljno je da napraviš malu akciju.
Podijeli veliko gradivo na male zadatke
Ako pred sobom imaš nekoliko stotina stranica, nije čudno što ti se ne počinje.
Umjesto da gledaš cijelo gradivo kao jednu ogromnu obavezu, podijeli ga na manje cjeline.
Na primjer:
Danas prelazim jedno poglavlje.
Zatim pravim kratke bilješke.
Poslije toga ponavljam najvažnije pojmove.
Sutra nastavljam sa sljedećim poglavljem.
Još bolje je ako sebi postaviš konkretan cilj.
Počni od dijela koji ti je najlakši
Kada nemaš koncentraciju, možda nije najbolja ideja da odmah napadneš najtežu lekciju.
Ako imaš nekoliko tema pred sobom, počni od one koju relativno dobro razumiješ.
To ti može pomoći da se „zagriješ“ za učenje i dobiješ osjećaj da napreduješ. Nakon toga možeš preći na teže gradivo.
Naravno, to ne znači da treba stalno izbjegavati ono što ti je teško. Teške dijelove ipak treba naučiti. Poenta je samo da ne mora svaki početak učenja biti borba sa najtežom mogućom lekcijom.
Skloni telefon prije nego što počneš
Ovo je vjerovatno jedan od najtežih savjeta za primijeniti.
Ako ti je telefon pored knjige i svaka notifikacija može prekinuti učenje, mnogo je lakše izgubiti koncentraciju.
Zato prije početka napravi jednostavno okruženje za rad:
Utišaj telefon ili isključi nepotrebne notifikacije.
Skloni društvene mreže dok traje blok učenja.
Pripremi knjige, skriptu i pribor prije početka.
Očisti sto od stvari koje ti nisu potrebne.
Ostavi otvoreno samo ono što trenutno učiš.
Treba ti prostor u kojem možeš početi bez deset razloga za odlaganje.
Uči u kraćim blokovima i pravi pauze
Ako ti je teško sjediti dugo i održati koncentraciju, nemoj odmah sebi zadati višesatno učenje bez prekida.
Možeš pokušati sa kraćim blokovima, na primjer:
Ako ti to odgovara, kasnije možeš produžiti blok na 40 ili 45 minuta.
Tokom pauze ustani, protegni se, popij vode ili jednostavno napravi kratki odmor.
Važno je samo da pauza ne postane još jedno odlaganje učenja od sat vremena. Ako kažeš sebi da je pauza pet minuta, postavi sebi jasan trenutak kada se vraćaš za sto.
Ne moraš svaki dan učiti istim tempom
Postoje dani kada možeš mnogo uraditi.
Postoje i dani kada ti je koncentracija slabija.
To je normalno.
Ne mora svaki dan izgledati kao idealan studentski dan sa savršenim rasporedom, četiri sata koncentracije i uredno označenim bilješkama.
Ako si danas uspio završiti jednu manju cjelinu, i to je napredak.
Jedna stranica je bolja od nule. Jedno pitanje je bolje od nula pitanja. Deset minuta učenja je bolje od još jednog sata odlaganja.
Šta uraditi kada stalno govoriš sebi „počet ću sutra“?
Ako stalno pomjeraš učenje za sutra, pokušaj da prestaneš praviti velike planove.
Vrijeme početka treba biti jasno.
Još je korisnije ako unaprijed znaš šta tačno radiš u tom prvom bloku.
Na primjer:
Tako sutra ne moraš ponovo trošiti vrijeme na razmišljanje odakle da kreneš.
Napravi mali plan prije nego što otvoriš knjigu
Jedan od razloga zbog kojih studenti izgube vrijeme jeste to što sjednu da uče, ali nemaju nikakav plan.
Onda gledaju gradivo, prebacuju se između skripte i prezentacije i nakon pola sata imaju osjećaj da ništa nisu uradili.
Prije početka odvoji nekoliko minuta i napiši:
Plan ne mora biti komplikovan.
Čak i običan papir sa tri zadatka može biti sasvim dovoljan.
Kada ti koncentracija padne, promijeni način učenja
Nekada problem nije samo u tome što ti se ne uči. Možda ti je dosadilo da sat vremena samo čitaš.
Nakon čitanja zatvori knjigu i pokušaj svojim riječima objasniti šta si upravo naučio.
Kada aktivno pokušavaš da se prisjetiš i objasniš gradivo, učenje može postati mnogo zanimljivije i korisnije.
Ako si već pod velikim stresom, prvo smanji zadatak
Kada se približi ispit, lako je upasti u začarani krug.
U takvoj situaciji nije korisno dodatno sebe pritiskati.
Uzmi papir i napiši sve što moraš uraditi. Zatim razdvoji zadatke na manje dijelove.
Ne razmišljaj odmah o cijelom ispitu.
Šta je prvo što možeš završiti?
Mini test fokusa: koliko ti navike otežavaju učenje?
Prije nego što nastaviš, možeš provjeriti koliko tvoje svakodnevne navike utiču na koncentraciju.
Odgovori iskreno na nekoliko kratkih pitanja.
Ne postoji „dobar“ ili „loš“ rezultat. Cilj nije da sebi daš ocjenu, nego da vidiš gdje najčešće gubiš vrijeme i koncentraciju.
Ako ti najveći problem predstavlja telefon, odlaganje, neorganizovanost ili dugo učenje bez pauze, možda već znaš šta prvo treba promijeniti.
A ako dobiješ rezultat koji ti se ne sviđa, nema potrebe da od sutra mijenjaš sve.
Izaberi jednu i počni od nje.
Kako da se pokreneš već danas
Ako trenutno čitaš ovaj tekst zato što bi zapravo trebao učiti, nemoj čekati da završiš još deset savjeta na internetu.
Nakon toga odluči želiš li nastaviti.
Možda ćeš stati.
Možda ćeš nastaviti.
Možda uradiš mnogo više.
Efikasno učenje ne znači samo sjediti duže
Ponekad mislimo da ćemo bolje naučiti ako jednostavno provedemo više vremena nad knjigom.
Zato je korisno pronaći način učenja koji ti odgovara.
Ne moraš koristiti svaku tehniku koju pronađeš na internetu.
Isprobaj nekoliko pristupa i vidi šta ti stvarno pomaže.
Ako želiš još praktičnih savjeta za organizaciju učenja, pripremu ispita, koncentraciju i bolje upravljanje vremenom, pogledaj naše vodiče i studentske alate.
Najčešća pitanja o učenju kada nemaš motivaciju
Kratki odgovori na pitanja koja se često javljaju kada je najteži dio učenja upravo – početi.
Zašto nemam motivaciju za učenje?
Razloga može biti više. Umor, stres, prevelika količina gradiva, nejasan plan ili jednostavno dosada mogu otežati početak. Umjesto da čekaš da se pojavi velika motivacija, pokušaj napraviti mali i konkretan prvi korak.
Kako početi učiti kada mi se baš ništa ne da?
Počni sa vrlo malim zadatkom. Možeš sebi reći da ćeš učiti samo pet minuta ili završiti nekoliko stranica. Cilj je smanjiti osjećaj da te čeka ogroman posao.
Da li je pravilo 5 minuta stvarno korisno?
Može biti korisno upravo zato što početak čini manje zahtjevnim. Ne moraš unaprijed odlučiti da ćeš učiti satima. Počni kratko, pa nakon nekoliko minuta procijeni želiš li nastaviti.
Koliko dugo treba učiti prije pauze?
Ne postoji jedno pravilo koje odgovara svakom studentu. Mnogima odgovaraju blokovi od oko 25 do 45 minuta uz kratku pauzu, ali možeš prilagoditi trajanje vlastitoj koncentraciji i vrsti gradiva.
Šta ako stalno odlažem učenje?
Pokušaj utvrditi šta tačno odlažeš. Ako je zadatak prevelik, podijeli ga na manje dijelove. Ako te ometa telefon, skloni ga. Ako ne znaš odakle početi, odredi jednu konkretnu lekciju ili zadatak za prvi blok.
Da li moram biti motivisan da bih počeo učiti?
Ne moraš. Nekada je dovoljno napraviti prvi mali korak bez posebne motivacije. Nakon što počneš, može biti lakše nastaviti nego što ti je izgledalo dok si samo razmišljao o učenju.
Dovoljan je jedan mali korak. Ostalo može doći poslije.
