Izrada doktorske disertacije – 10 uspješnih koraka
Izrada doktorske disertacije počinje jasnim planom istraživanja
Izrada doktorske disertacije nije samo pisanje velikog broja stranica. Iza kvalitetne disertacije stoji istraživanje koje ima jasno definisan problem, odgovarajuću metodologiju, relevantnu literaturu, podatke, analizu i naučni doprinos.
Ako tek ulaziš u proces, sasvim je normalno da ti se u početku čini da je pred tobom ogroman posao. Problem je što se kod doktorske disertacije ne može sve riješiti odjednom. Istraživanje se razvija kroz faze, a svaka naredna faza zavisi od prethodne.
Zato smo ovaj vodič organizovali kao praktičan pregled izrade doktorske disertacije u 10 koraka: od prve ideje i izbora teme, preko metodologije i pregleda literature, do prikupljanja i obrade podataka, pisanja rezultata, diskusije, završnog oblikovanja rada i pripreme za odbranu.
Važno: pravila za prijavu, strukturu, obim, metodologiju i odbranu doktorske disertacije razlikuju se između univerziteta, fakulteta i doktorskih programa. Zbog toga konkretne zahtjeve uvijek treba provjeriti u pravilniku i upustvu ustanove na kojoj se disertacija prijavljuje.
Izbor istraživačke oblasti i problema
Prvi korak nije otvaranje Worda i pisanje uvoda.
Prvi korak je pitanje: šta zapravo želiš istražiti i koji problem pokušavaš riješiti?
Kod doktorskog istraživanja nije dovoljno odabrati široku oblast poput ekonomije, psihologije, prava, obrazovanja ili menadžmenta. Potrebno je pronaći konkretan istraživački problem koji se može naučno obraditi.
Šta je problem koji želim istražiti?
Zašto je taj problem važan?
Šta se o njemu već zna?
Šta još nije dovoljno objašnjeno?
Koji dio problema mogu istražiti u okviru dostupnog vremena i podataka?
Ovo je važno jer će se kasnije upravo iz istraživačkog problema razvijati predmet istraživanja, ciljevi, istraživačka pitanja, hipoteze i metodologija doktorske disertacije.
Drugim riječima, dobra izrada doktorske disertacije počinje prije prvog napisanog poglavlja.
Izbor teme doktorske disertacije
Kada je istraživački problem dovoljno jasno definisan, dolazi izbor konkretne teme doktorske disertacije.
Tema ne bi trebalo da bude samo lijepo formulisan naslov. Iz nje mora biti jasno šta se istražuje, na kojoj populaciji ili području, u kojem kontekstu i, kada je potrebno, kojim pristupom.
Jedna od čestih grešaka je preširoko definisana tema doktorske disertacije. Što je tema šira, teže je napraviti istraživanje koje će imati jasnu strukturu i dovoljno precizan naučni doprinos.
Postoji li dovoljno relevantne naučne literature?
Postoje li podaci potrebni za planirano istraživanje?
Može li se istraživanje realno sprovesti?
Postoji li odgovarajući metodološki način da se istraživački problem ispita?
Šta bi istraživanje moglo novo donijeti postojećem naučnom znanju?
U ovoj fazi mentor ima važnu ulogu. Tema se često dodatno sužava i precizira kroz razgovore sa mentorom, pregled relevantne literature i izradu prijedloga istraživanja.
Dobro definisana tema postavlja granice istraživanja i predstavlja važnu osnovu za naredne faze izrade doktorske disertacije.
Pregled literature i pronalaženje istraživačkog jaza
Jedna od najvažnijih faza kada počinje izrada doktorske disertacije jeste ozbiljan i sistematičan pregled postojeće naučne literature.
Cilj nije samo prikupiti što veći broj radova. Potrebno je razumjeti šta su drugi istraživači već utvrdili, koje su metode koristili, do kojih su rezultata došli i gdje postoje pitanja na koja literatura još nema dovoljno dobar odgovor.
Upravo se kroz takvu analizu traži ono što se često naziva istraživački jaz — prostor u postojećem naučnom znanju u kojem postoji opravdanje za novo istraživanje.
Temu i osnovni problem istraživanja.
Istraživačko pitanje ili pitanja kojima se autor bavio.
Primijenjenu metodologiju istraživanja.
Uzorak, populaciju ili izvor korištenih podataka.
Najvažnije rezultate i zaključke istraživanja.
Ograničenja koja su autori naveli ili koja se mogu uočiti.
Pitanja i pravce koje bi buduća istraživanja mogla dodatno ispitati.
Takva evidencija pomaže da pregled literature ne postane samo niz prepričanih izvora, već osnova za povezivanje prethodnih istraživanja, prepoznavanje različitih pristupa i postepeno pozicioniranje vlastitog doktorskog istraživanja.
Nemoj čekati završetak istraživanja da počneš sređivati literaturu. Uredna evidencija izvora od samog početka znatno olakšava kasnije pisanje doktorske disertacije, citiranje i izradu konačnog popisa literature.
Izrada prijave ili projekta doktorske disertacije
Nakon početne faze istraživanja dolazi trenutak kada ideju treba pretvoriti u konkretan i strukturiran istraživački plan. To je jedna od ključnih etapa u procesu izrade doktorske disertacije.
U zavisnosti od univerziteta, fakulteta i doktorskog programa, prijava teme, istraživački prijedlog ili projekat doktorske disertacije mogu imati različitu strukturu i obim. Zbog toga je prije pripreme dokumenta potrebno provjeriti pravilnik, obrazac prijave i zvanične smjernice akademske ustanove.
Problem i predmet istraživanja.
Ciljeve doktorskog istraživanja.
Istraživačka pitanja ili hipoteze.
Teorijski ili konceptualni okvir istraživanja.
Planirani metodološki pristup i metode istraživanja.
Očekivani naučni doprinos doktorske disertacije.
Plan ili očekivanu strukturu istraživanja.
Relevantnu naučnu i stručnu literaturu.
U ovoj fazi mora postati jasno: šta istražuješ, zašto to istražuješ, kako ćeš istraživanje sprovesti i kakav doprinos očekuješ od rezultata istraživanja.
Pojedini elementi prijave mogu se razlikovati između doktorskih programa, zbog čega ne postoji jedna univerzalna struktura koja odgovara svakoj instituciji. Dokument zato treba pripremati prema konkretnim pravilima ustanove i smjernicama mentora ili komisije.
Prijava doktorske disertacije nije samo administrativni dokument. Ona predstavlja osnovu budućeg doktorskog istraživanja i povezuje istraživački problem, ciljeve, metodologiju i očekivani naučni doprinos u jednu logičnu cjelinu.
Definisanje ciljeva, istraživačkih pitanja i hipoteza
Kada je istraživački problem jasno postavljen, potrebno je precizno definisati šta istraživanjem želiš saznati i postići. Tu dolaze ciljevi istraživanja, istraživačka pitanja i, kada ih istraživački dizajn zahtijeva, hipoteze.
Jedna od čestih grešaka jeste postavljanje velikog broja ciljeva, istraživačkih pitanja i hipoteza samo zato da istraživanje izgleda složenije ili „ozbiljnije“. Njihov broj nije ono što određuje kvalitet doktorskog istraživanja.
Svaki cilj treba imati jasno mjesto u odnosu na problem istraživanja. Isto važi za istraživačka pitanja i hipoteze. Ono što se postavi u početnoj fazi kasnije mora biti moguće povezati sa metodologijom, prikupljenim podacima, analizom, rezultatima i zaključcima doktorske disertacije.
Da li svaki cilj proizlazi iz definisanog istraživačkog problema?
Da li istraživačka pitanja odgovaraju onome što zaista želiš ispitati?
Ako koristiš hipoteze, mogu li se one provjeriti planiranim istraživanjem?
Postoje li odgovarajući podaci i metode kojima se na postavljena pitanja može odgovoriti?
Hoće li rezultati omogućiti jasno povezivanje sa početno postavljenim ciljevima, pitanjima ili hipotezama?
Kasnije ćeš morati pokazati kako si došao do rezultata i šta oni znače u odnosu na postavljena istraživačka pitanja ili hipoteze. Zbog toga ono što definišeš na početku mora ostati povezano sa onim što radiš tokom cijele izrade doktorske disertacije.
Kod kvalitetne metodologije doktorske disertacije ova veza mora biti jasna. Ako problem, ciljevi, pitanja ili hipoteze, metode i planirana analiza nisu međusobno povezani, problemi će se vrlo brzo pojaviti u narednim fazama istraživanja.
Izbor metodologije i istraživačkog dizajna
Ovdje dolazimo do dijela koji često pravi najveću razliku između dobro zamišljenog i stvarno izvodivog istraživanja. Metodologija doktorske disertacije mora odgovarati istraživačkom problemu.
U zavisnosti od oblasti i istraživačkog pitanja, mogu se koristiti kvantitativni, kvalitativni ili kombinovani pristupi, različite metode prikupljanja podataka, eksperimentalni ili neeksperimentalni dizajni i različite tehnike analize.
Prvo se definiše šta želiš saznati, a zatim se bira način na koji to možeš valjano istražiti.
Dobro postavljena metodologija povezuje istraživački problem i ciljeve sa izborom uzorka, metodama prikupljanja podataka, istraživačkim instrumentima i planom njihove kasnije analize. Zato se metodološke odluke donose kao dio jedinstvenog istraživačkog dizajna, a ne kao niz međusobno nepovezanih postupaka.
Prikupljanje i priprema podataka
Kada je istraživački dizajn postavljen, slijedi praktična realizacija istraživanja. To može značiti prikupljanje podataka putem ankete, intervjua, eksperimenta, baze podataka, arhivskih izvora, mjerenja ili drugog izvora koji odgovara istraživačkom pitanju.
Kod kvantitativnih istraživanja to može uključivati kontrolu nedostajućih vrijednosti, provjeru unosa, kodiranje varijabli, definisanje kategorija i organizaciju baze podataka.
Kod kvalitativnih istraživanja priprema može uključivati transkripciju, organizaciju materijala, kodiranje i sistematizaciju podataka.
Kvalitet analize zavisi i od kvaliteta podataka. Zato nije dobro preskočiti ovu fazu i odmah preći na grafikone i statističke testove. Dobro pripremljeni podaci predstavljaju osnovu za kasniju analizu, interpretaciju rezultata i izvođenje zaključaka doktorskog istraživanja.
Statistička obrada i analiza podataka
Za veliki broj doktorskih istraživanja upravo je statistička obrada podataka jedan od tehnički najzahtjevnijih dijelova procesa. Ako je istraživanje kvantitativno, potrebno je odabrati analize koje odgovaraju istraživačkim pitanjima, vrsti podataka i istraživačkom dizajnu.
U zavisnosti od istraživanja mogu se koristiti deskriptivna statistika, testiranje hipoteza, korelacione i regresione analize, analiza varijanse, faktorske analize ili druge statističke metode koje odgovaraju konkretnom istraživačkom problemu.
U praksi se za statističku obradu doktorske disertacije mogu koristiti različiti programi i programska okruženja. Statistička obrada podataka u SPSS-u, statistička obrada podataka u Stata-i, statistička obrada podataka u R-u, statistička obrada podataka u Pythonu, statistička obrada podataka u Jamoviju i statistička obrada podataka u JASP-u predstavljaju različite tehničke mogućnosti za realizaciju odgovarajućih analiza.
Zato pojmovi kao što su statistička obrada za disertacije, statistička obrada doktorske disertacije, statistika za doktorsku disertaciju, SPSS za disertacije, statistička obrada SPSS za disertacije, statistička obrada Stata za disertacije i analiza podataka za doktorsku disertaciju imaju smisla tek kada su povezani sa konkretnim istraživačkim pitanjem, metodologijom, strukturom podataka i ciljevima istraživanja.
Kod kvalitativnih istraživanja situacija je drugačija. Tada se mogu koristiti postupci poput tematske analize, analize sadržaja, kodiranja i drugih odgovarajućih kvalitativnih pristupa. Izbor postupka ponovo zavisi od istraživačkog problema, vrste prikupljenog materijala i ciljeva doktorskog istraživanja.
Važno je da metoda analize bude obrazložena, pravilno primijenjena i direktno povezana sa ciljevima, istraživačkim pitanjima ili hipotezama. Statistički rezultat sam po sebi nije dovoljan: potrebno ga je pravilno interpretirati i objasniti njegovo značenje u kontekstu doktorske disertacije.
Pisanje rezultata, diskusije i naučnog doprinosa
Kada je istraživanje završeno, dolazi dio koji mnogima predstavlja jedan od najvećih izazova: kako rezultate istraživanja pretvoriti u jasno napisanu doktorsku disertaciju. Pisanje doktorske disertacije u ovoj fazi zahtijeva mnogo više od jednostavnog prenošenja dobijenih podataka u tekst.
U poglavlju rezultata doktorske disertacije nalazi istraživanja prikazuju se jasno, sistematično i pregledno. Tabele, grafikoni i drugi prikazi koriste se kada zaista pomažu razumijevanju rezultata, a ne samo radi povećavanja njihovog broja. Svaki važniji prikaz treba imati jasnu funkciju u predstavljanju nalaza istraživanja.
Diskusija doktorske disertacije ima drugačiju ulogu. U njoj se dobijeni rezultati tumače, povezuju sa teorijskim okvirom i upoređuju sa relevantnim ranijim istraživanjima. Potrebno je objasniti gdje se nalazi podudaraju sa postojećim saznanjima, gdje se razlikuju i šta takvi rezultati mogu značiti u kontekstu istraživačkog problema.
Upravo se kroz odgovor na ovo pitanje jasnije definiše naučni doprinos doktorske disertacije. Naučni doprinos ne mora značiti da je istraživanje otkrilo nešto potpuno nepoznato. Njegova priroda zavisi od naučne oblasti, istraživačkog problema, primijenjene metodologije i dobijenih rezultata.
Doprinos se može odnositi na teorijsko razumijevanje problema, novi ili prilagođeni metodološki pristup, nove empirijske nalaze, povezivanje postojećih saznanja ili primjenu rezultata u određenom naučnom, stručnom ili društvenom kontekstu. Važno je da tvrdnje o doprinosu proizlaze iz stvarno sprovedenog istraživanja i rezultata koji su njime dobijeni.
Upravo zbog toga pisanje doktorske disertacije nije samo pretvaranje istraživanja u veliki dokument. To je proces u kojem se istraživački problem, teorijski okvir, metodologija, rezultati, diskusija i naučni doprinos moraju povezati u smislenu, argumentovanu i metodološki dosljednu naučnu cjelinu.
Završno usklađivanje, provjera i priprema za odbranu
Posljednja faza izrade doktorske disertacije nije samo provjera pravopisnih grešaka. Prije predaje potrebno je još jednom sagledati cijeli rad i provjeriti da li su istraživački problem, ciljevi, istraživačka pitanja ili hipoteze, metodologija, rezultati, diskusija i zaključci međusobno povezani i usklađeni.
Završna provjera doktorske disertacije treba da obuhvati i:
Pravila koja uređuju prijavu, strukturu, tehničko oblikovanje, predaju i odbranu doktorske disertacije mogu se razlikovati između univerziteta, fakulteta i doktorskih programa. Zato se završno usklađivanje doktorske disertacije uvijek radi prema važećem pravilniku, upustvu i drugim zahtjevima konkretne akademske ustanove.
Tek nakon toga dolazi priprema za odbranu. Odbrana nije trenutak kada prvi put treba razmišljati o vlastitom istraživanju. Ako su tokom izrade jasno razumljeni istraživački problem, metodologija, rezultati i naučni doprinos, priprema za odbranu predstavlja završno sistematizovanje i sažimanje istraživanja koje je već sprovedeno.
Izrada doktorske disertacije nije jedan zadatak, već cijeli istraživački proces
Kada se sve sagleda kao cjelina, izrada doktorske disertacije postaje mnogo pregledniji proces. Istraživački problem, tema, literatura, teorijski okvir, metodologija, podaci, analiza, rezultati, diskusija, naučni doprinos i zaključci predstavljaju međusobno povezane dijelove jednog istraživanja.
Zato nije dovoljno razmišljati samo o tome koliko stranica treba napisati. Mnogo važnije pitanje je: da li cijelo istraživanje ima jasnu logiku od početne ideje do konačnog zaključka?
Kada ta povezanost postoji, pisanje doktorske disertacije mnogo je lakše organizovati, jer svako poglavlje ima jasno mjesto i funkciju u cjelokupnom istraživačkom procesu.
Izrada doktorske disertacije na stranom jeziku
Doktorska istraživanja sve češće se realizuju na univerzitetima izvan matične zemlje, pa izrada i pisanje doktorske disertacije na stranom jeziku zahtijevaju dodatno usklađivanje akademske terminologije, stila, citiranja, strukture rada i metodoloških zahtjeva sa pravilima konkretnog doktorskog programa.
Stručna podrška može se prilagoditi i doktorandima koji rade doktorsku disertaciju na engleskom, njemačkom, francuskom, italijanskom, španskom, slovenačkom, turskom i drugim jezicima, u skladu sa prethodno definisanim obimom projekta i zahtjevima akademske ustanove.
Na Studentskom Birou posebno obrađujemo pojedinačne dijelove ovog procesa — od izbora metodologije i istraživačkog dizajna do statističke obrade podataka, analize rezultata, citiranja i tehničkog oblikovanja akademskih radova. Ako radiš na doktorskom istraživanju i nisi siguran šta bi trebalo uraditi u određenoj fazi, prvi korak uvijek treba da bude provjera zahtjeva doktorskog programa i konsultacija sa mentorom.
Ovaj tekst je informativnog karaktera. Zahtjevi za prijavu, izradu, strukturu, tehničko oblikovanje, predaju i odbranu doktorske disertacije razlikuju se između univerziteta, fakulteta i doktorskih programa. Zato je prije svake faze potrebno provjeriti važeći pravilnik, upustvo i druge zahtjeve matične akademske ustanove.
