Izrada intervjua – kako postaviti prava pitanja i dobiti korisne odgovore?
Izrada intervjua često počne vrlo jednostavno – imate temu, znate koga želite pitati, ali kada treba napisati konkretna pitanja, odjednom sve postane teže. Koliko pitanja pripremiti? Da li ih postavljati uvijek istim redoslijedom? Kako izbjeći sugestivna pitanja? Šta ako ispitanik odgovori prekratko ili ode potpuno van teme?
Dobar istraživački intervju nije samo razgovor. Potrebno ga je povezati sa problemom istraživanja, ciljevima i istraživačkim pitanjima, ali istovremeno ostaviti dovoljno prostora da učesnik objasni svoje iskustvo, mišljenje ili stav vlastitim riječima.
Šta je istraživački intervju?
Istraživački intervju je metoda prikupljanja podataka kroz razgovor sa učesnicima istraživanja. Koristi se kada je potrebno detaljnije razumjeti iskustva, stavove, percepcije, motive, procese ili druga pitanja koja se ne mogu uvijek dovoljno dobro obuhvatiti standardizovanom anketom.
Intervju je posebno čest u kvalitativnim istraživanjima, ali se može koristiti i kao dio mješovitog istraživačkog dizajna zajedno sa anketama, analizom dokumenata ili drugim metodama.
Strukturirani, polustrukturirani ili nestrukturirani intervju?
Kod izrade intervjua potrebno je odlučiti koliko će razgovor biti unaprijed određen. Strukturirani intervju koristi isti skup pitanja i njihov redoslijed za sve učesnike, dok polustrukturirani intervju ima pripremljene ključne teme i pitanja, ali omogućava dodatna potpitanja.
Nestrukturirani intervju ostavlja još više prostora za slobodan tok razgovora, ali zahtijeva jasnu istraživačku svrhu kako razgovor ne bi izgubio fokus.
Kako napisati dobra pitanja za intervju?
Pitanja za intervju treba da budu jasna, otvorena i dovoljno konkretna da učesnik zna o čemu treba govoriti. Umjesto pitanja na koja se može odgovoriti samo sa „da“ ili „ne“, često je korisnije koristiti formulacije poput „Kako biste opisali…“, „Šta je uticalo na…“ ili „Možete li navesti primjer…“.
Dobro pitanje ne sugeriše poželjan odgovor i ne pokušava u jednoj rečenici ispitati više različitih tema.
Vodič za intervju
Vodič za intervju može sadržavati uvod, osnovna pitanja, tematske cjeline i moguća potpitanja. Njegova svrha nije da razgovor pretvori u strogo čitanje pitanja, već da istraživač ne zaboravi teme važne za istraživački problem.
Kod polustrukturiranog intervjua vodič omogućava da se isti ključni sadržaji obrade sa različitim učesnicima, a da razgovor i dalje ostane dovoljno prirodan.
Koliko pitanja treba imati intervju?
Ne postoji jedan broj koji odgovara svakom istraživanju. Broj pitanja zavisi od trajanja intervjua, složenosti teme, broja istraživačkih pitanja i dubine odgovora koja je potrebna.
Previše pitanja može dovesti do površnih odgovora i umora učesnika, dok premalo pitanja može ostaviti važne dijelove istraživačkog problema neobrađenim. Zato je važnija kvaliteta i logika pitanja nego njihov broj.
Redoslijed pitanja i tok razgovora
Intervju najčešće počinje jednostavnijim i neutralnijim pitanjima, a zatim prelazi prema sadržajno zahtjevnijim temama. Osjetljiva ili kompleksna pitanja obično je bolje postaviti tek kada se uspostavi dovoljno prirodan tok razgovora.
Dobar redoslijed pomaže da učesnik razumije logiku razgovora i smanjuje mogućnost naglih prelaza između nepovezanih tema.
Potpitanja – kada i zašto ih koristiti?
Kod polustrukturiranog i dubinskog intervjua potpitanja mogu biti ključna za kvalitet podataka. Ako učesnik odgovori prekratko, istraživač može tražiti primjer, dodatno objašnjenje ili opis konkretne situacije.
Potpitanja ne bi trebala sugerisati šta ispitanik treba odgovoriti. Njihova svrha je produbiti odgovor i pomoći učesniku da jasnije objasni vlastito iskustvo ili stav.
Kako intervju povezati sa istraživačkim pitanjima?
Svaka važna tema u intervjuu treba imati vezu sa istraživačkim pitanjima. Ako određeno pitanje ne doprinosi cilju istraživanja i neće biti korišteno u analizi, treba razmotriti da li je uopšte potrebno.
Na taj način se izbjegava prikupljanje velike količine materijala koji kasnije nema jasnu analitičku vrijednost.
Snimanje, transkripcija i priprema intervjua za analizu
Ako metodologija i pravila istraživanja to dozvoljavaju, intervju se može snimati uz prethodnu saglasnost učesnika. Nakon razgovora slijedi transkripcija intervjua, odnosno pretvaranje audio ili drugog zapisa u tekst koji se može dalje analizirati.
Transkripti se zatim mogu organizovati, anonimizovati, kodirati i pripremiti za tematsku analizu, analizu sadržaja ili drugi odgovarajući kvalitativni postupak.
Izrada intervjua za master rad
Izrada intervjua za master rad treba biti povezana sa problemom, ciljevima i istraživačkim pitanjima rada. Pitanja trebaju omogućiti da se od učesnika dobiju informacije koje se kasnije mogu sistematično analizirati i povezati sa teorijskim dijelom istraživanja.
Ako mentor traži izmjene vodiča za intervju, potrebno je provjeriti formulaciju pitanja, njihov redoslijed, tematske cjeline i povezanost sa metodologijom.
Intervjui za doktorske disertacije i naučna istraživanja
Kod doktorskih disertacija i složenijih kvalitativnih istraživanja intervju često zahtijeva detaljnije metodološko obrazloženje. Potrebno je jasno opisati izbor učesnika, način provođenja razgovora, vodič za intervju, način bilježenja podataka i postupak kasnije analize.
U zavisnosti od istraživačkog dizajna mogu se koristiti individualni, ekspertski, dubinski ili drugi oblici intervjua prilagođeni cilju konkretnog istraživanja.
Već imate pitanja za intervju, ali niste sigurni da li su dobra?
Ne morate počinjati ispočetka. Postojeći vodič za intervju može se pregledati i provjeriti da li pitanja odgovaraju ciljevima istraživanja, jesu li dovoljno jasna, postoji li nepotrebno ponavljanje i omogućavaju li odgovori kasniju kvalitativnu analizu.
Najbolje je takvu provjeru uraditi prije početka glavnog prikupljanja podataka, jer je nakon provedenih intervjua teže nadoknaditi informacije koje nisu bile obuhvaćene pitanjima.
Podrška za izradu intervjua dostupna je studentima, doktorandima i istraživačima iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Slovenije. Online saradnja dostupna je korisnicima iz Sarajeva, Banje Luke, Travnika, Bijeljine, Mostara, Tuzle, Zenice, Bihaća, Brčkog, Beograda, Novog Sada, Niša, Kragujevca, Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Ljubljane, Maribora, Podgorice, Nikšića i drugih gradova.
Podrška je dostupna i studentima i istraživačima iz dijaspore, uključujući korisnike iz Beča, Graza, Linza, Salzburga, Minhena, Berlina, Frankfurta, Hamburga, Stuttgarta, Ciriha, Bazela, Berna, Ženeve, Stockholma, Malmöa, Göteborga, Osla, Kopenhagena, Amsterdama, Brisela, Pariza, Londona i drugih evropskih gradova, kao i korisnicima iz SAD-a, Kanade i Australije.
Kako izgleda dobar istraživački intervju u praksi?
Kod izrade intervjua nije dovoljno samo sastaviti listu pitanja. Prvo treba odabrati vrstu intervjua koja odgovara istraživačkom problemu, a zatim pitanja prilagoditi ciljevima istraživanja i informacijama koje želimo dobiti od učesnika. Ispod su praktični primjeri za tri česta oblika istraživačkog intervjua.
Strukturirani intervju
Kod strukturiranog intervjua unaprijed se pripremaju pitanja koja se svim učesnicima postavljaju na isti ili vrlo sličan način. Prednost je veća standardizacija i lakše poređenje odgovora.
- Koristite isti skup najvažnijih pitanja za sve učesnike.
- Formulacije pitanja treba da budu jasne i unaprijed pripremljene.
- Izbjegavajte mijenjanje pitanja na način koji bi različite učesnike usmjeravao prema različitim odgovorima.
Koliko dugo radite na trenutnom radnom mjestu?
Koliko često učestvujete u stručnim edukacijama koje organizuje poslodavac?
Koji oblik stručnog usavršavanja najčešće koristite?
Polustrukturirani intervju
Polustrukturirani intervju ima unaprijed pripremljen vodič i najvažnija pitanja, ali istraživač može postavljati dodatna potpitanja kada odgovor učesnika otvori važnu temu. Ovo omogućava poređenje između učesnika, ali i dublje razumijevanje njihovih iskustava.
- Pripremite najvažnije teme i osnovna pitanja prije razgovora.
- Koristite potpitanja kada želite dodatno objašnjenje ili konkretan primjer.
- Ostavite učesniku dovoljno prostora da odgovor razvije vlastitim riječima.
Kako biste opisali svoje iskustvo rada od kuće?
Koje su najveće prednosti i poteškoće takvog načina rada?
Na koji način je rad od kuće uticao na organizaciju vašeg radnog dana?
Nestrukturirani i dubinski intervju
Kod nestrukturiranog ili dubinskog intervjua razgovor je otvoreniji i ne mora slijediti strogo definisan redoslijed pitanja. Istraživač zna koje područje želi istražiti, ali učesniku ostavlja više prostora da sam razvije priču i naglasi ono što smatra važnim.
- Počnite širokim otvorenim pitanjem koje učesniku daje prostor za odgovor.
- Pažljivo slušajte odgovor i naredna pitanja gradite na onome što je učesnik rekao.
- Ne pretvarajte slobodan razgovor u razgovor bez istraživačkog fokusa.
Možete li mi ispričati kako je izgledalo vaše iskustvo prelaska sa studiranja na prvo zaposlenje?
Koji su vam događaji iz tog perioda ostali posebno važni i zbog čega?
Kako danas gledate na to iskustvo i šta biste izdvojili kao njegov najveći uticaj na vas?
„Slažete li se da je rad od kuće bolji i manje stresan od rada u kancelariji?“
Ovo pitanje već sugeriše da je rad od kuće „bolji“ i „manje stresan“, a istovremeno ispituje dvije stvari u jednom pitanju.
„Kako biste opisali svoje iskustvo rada od kuće u poređenju sa radom u kancelariji?“
Ovako učesnik sam određuje šta smatra prednošću, nedostatkom ili važnim iskustvom, bez unaprijed sugerisanog odgovora.
Najčešće greške kod pitanja za intervju
„Zar ne mislite da profesori studentima pružaju premalo podrške?“
„Da li ste zadovoljni platom i odnosom sa nadređenim?“
„Šta mislite o obrazovanju?“
„Zašto vam je bilo teško prilagoditi se online nastavi?“
Od lošeg do dobrog pitanja
Jednostavna struktura vodiča za intervju
Predstaviti svrhu razgovora, način korištenja podataka i druge informacije koje učesnik treba znati prije početka.
Jednostavnija pitanja koja uvode učesnika u temu i pomažu da razgovor počne prirodno.
Pitanja direktno povezana sa ciljevima i istraživačkim pitanjima.
Pitanja za dodatno objašnjenje, konkretne primjere i produbljivanje odgovora.
Dati učesniku priliku da doda nešto što smatra važnim, a što tokom razgovora nije obuhvaćeno.
Zahvaliti učesniku i završiti intervju u skladu sa planiranom istraživačkom procedurom.
Šta nakon prikupljenih intervjua i drugih podataka?
Nakon prikupljanja istraživačkog materijala često slijedi njegova organizacija, kodiranje, analiza i interpretacija. Ako istraživanje uključuje i kvantitativne podatke ili kombinovani metodološki pristup, možete pogledati dostupne statističke usluge i mogućnosti obrade u SPSS-u.
Statističke usluge
Pregled statističkih analiza, obrade podataka, testiranja hipoteza, izrade tabela i grafikona te interpretacije rezultata.
Pogledajte statističke usluge →SPSS statistička analiza
Obrada baze podataka, statistički testovi, tabele, grafikoni i interpretacija SPSS rezultata za akademska i naučna istraživanja.
Pogledajte SPSS uslugu →Česta pitanja o izradi intervjua
Priprema istraživačkog intervjua često otvara dodatna pitanja – od izbora vrste intervjua i broja pitanja do snimanja, transkripcije i analize odgovora. Izdvojili smo odgovore na pitanja koja se najčešće pojavljuju prilikom pripreme intervjua za akademska i naučna istraživanja.
🔢 Koliko pitanja treba imati istraživački intervju?
⏱️ Koliko treba da traje intervju za master rad?
🎓 Kako napraviti pitanja za intervju za master rad?
🔬 Da li se intervju može koristiti u doktorskoj disertaciji?
💬 Koja je razlika između strukturiranog i polustrukturiranog intervjua?
📋 Šta je vodič za intervju i šta treba sadržavati?
✍️ Kako pravilno formulisati pitanja za intervju?
🔎 Da li se tokom intervjua mogu postavljati dodatna potpitanja?
🧪 Da li intervju treba testirati prije glavnog istraživanja?
🎙️ Da li se istraživački intervju smije snimati?
📝 Šta je transkripcija intervjua?
📊 Kako se analiziraju odgovori iz intervjua?
🔍 Možete li pregledati već pripremljena pitanja za intervju?
📋 Može li se intervju kombinovati sa anketom?
🌐 Da li se istraživački intervju može provesti online?
Niste sigurni koji je sljedeći korak u vašem istraživanju?
Svako istraživanje ima svoj put – od početne ideje i istraživačkog koncepta, preko izbora metodologije, uzorka i načina prikupljanja podataka, do njihove obrade, pregleda literature, diskusije i završnih zaključaka.
Pogledajte kompletan pregled istraživačkih usluga Studentskog Biroa i pronađite podršku koja odgovara fazi u kojoj se trenutno nalazi vaše istraživanje. Dostupne usluge obuhvataju planiranje i metodologiju istraživanja, ankete i upitnike, intervjue, validaciju upitnika, pilot istraživanja, fokus grupe, analizu dokumenata, pripremu i kodiranje podataka, preglede literature i završnu obradu rezultata.
Ne morate unaprijed znati koja vam je tačno usluga potrebna – nekada je dovoljno poslati temu, postojeći materijal i zahtjeve mentora kako bi se utvrdilo šta je sljedeće potrebno uraditi.
Brzi pristup
Pronađite najvažnije akademske usluge, besplatne alate, vodiče i korisne informacije na jednom mjestu.
Najtraženije
Brzo otvorite najtraženije akademske usluge, statističku podršku i korisne studentske alate.
Tu smo za sva vaša pitanja
Za upite putem e-maila ili kontakt forme odgovaramo u roku od 24 časa. Za brži i direktni kontakt možete nas pozvati ili nam pisati putem Vibera ili WhatsAppa.