Kako napisati rezultate istraživanja?
Završili ste istraživanje, prikupili podatke i uradili analizu – a sada ispred vas stoje tabele, grafikoni, procenti, srednje vrijednosti, statistički testovi i gomila brojeva. Upravo tada se javlja novo pitanje: kako napisati rezultate tako da čitalac jasno razumije šta je istraživanje pokazalo?
Poglavlje rezultata nije mjesto za prepisivanje kompletnog statističkog outputa niti za nabrajanje svakog broja koji ste dobili. Njegov zadatak je da najvažnije nalaze prikaže jasno, sistematično i u skladu sa istraživačkim pitanjima ili hipotezama. Čitalac treba moći pratiti rezultate bez traženja njihovog značenja među desetinama tabela i statističkih pokazatelja.
Rezultati se mogu prikazivati tekstom, tabelama i grafikonima, a način njihovog predstavljanja zavisi od vrste istraživanja. U kvantitativnom radu to mogu biti frekvencije, procenti, aritmetičke sredine, standardne devijacije, rezultati testova razlika, korelacije ili regresioni modeli. Kod kvalitativnih istraživanja rezultati mogu biti organizovani prema temama, kategorijama i obrascima utvrđenim analizom podataka.
Rezultati ili diskusija – gdje je razlika?
Ovo je jedna od najčešćih nedoumica. U rezultatima prvenstveno pokazujete šta ste utvrdili, dok u diskusiji objašnjavate šta ti nalazi znače, kako se odnose prema prethodnim istraživanjima i zašto su važni za vaš rad.
Kako rezultat može izgledati u tekstu?
„Rezultati ankete prikazani su u tabeli 3.“
„Rezultati prikazani u Tabeli 3 pokazuju da je 64,1% ispitanika navelo da digitalne alate koristi svakodnevno tokom učenja, dok ih 21,7% koristi nekoliko puta sedmično.“
Osnovno pravilo: nemojte samo uputiti čitaoca na tabelu ili grafikon. U tekstu izdvojite najvažniji nalaz, a tabelu ili grafikon koristite da ga pregledno prikažete i dopunite.
Šta sve ulazi u poglavlje rezultata istraživanja?
Kada razmišljate kako napisati rezultate istraživanja, najvažnije je da nalaze ne prikazujete nasumičnim redoslijedom. Poglavlje treba pratiti logiku istraživanja – od osnovnog opisa uzorka i podataka, preko glavnih analiza, do rezultata koji odgovaraju na istraživačka pitanja ili omogućavaju provjeru postavljenih hipoteza.
Tačna struktura zavisi od vrste istraživanja. Kvantitativni rad često počinje opisom uzorka i deskriptivnim pokazateljima, nakon čega slijede rezultati statističkih testova. Kod kvalitativnog istraživanja nalazi se mogu organizovati prema utvrđenim temama, kategorijama ili obrascima.
1. Opis uzorka
Čitaocu prvo predstavite osnovne karakteristike ispitanika ili jedinica koje su obuhvaćene istraživanjem. To mogu biti pol, dob, godina studija, obrazovanje, radni status ili druge karakteristike relevantne za temu.
„U istraživanju su učestvovala 92 studenta. Najveći broj ispitanika pripadao je starosnoj grupi od 21 do 23 godine (47,8%).“
2. Deskriptivni rezultati
Nakon opisa uzorka prikazuju se osnovne karakteristike analiziranih podataka. U zavisnosti od varijabli, mogu se koristiti frekvencije, procenti, aritmetička sredina, medijana, standardna devijacija i drugi deskriptivni pokazatelji.
„Prosječno vrijeme korištenja digitalnih alata za učenje iznosilo je 2,8 sati dnevno (SD = 1,14).“
3. Rezultati prema pitanjima i hipotezama
Glavni nalazi mogu se organizovati prema istraživačkim pitanjima ili hipotezama. Tako čitalac jasno vidi koji rezultat odgovara kojem dijelu istraživanja i zbog čega je određena analiza provedena.
„Utvrđena je statistički značajna povezanost između vremena provedenog u učenju i ostvarenog akademskog uspjeha.“
4. Tabele i grafikoni
Veći broj rezultata preglednije je prikazati tabelom ili grafikonom. Svaki prikaz treba imati jasan naslov, a u tekstu treba izdvojiti najvažniji nalaz umjesto ponavljanja svih vrijednosti iz tabele.
„Kao što pokazuje Tabela 4, najveći udio ispitanika (58,7%) svakodnevno koristi najmanje jedan digitalni alat tokom učenja.“
Treba vam više informacija o prikazu rezultata?
Ako radite sa kvantitativnim podacima, pogledajte detaljnije sadržaje o osnovnoj statističkoj analizi i pravilnom predstavljanju nalaza.
Dobar redoslijed olakšava čitanje: prvo predstavite uzorak i osnovne podatke, zatim glavne rezultate, a složenije analize organizujte prema istraživačkim pitanjima ili hipotezama. Čitalac treba moći pratiti tok istraživanja bez vraćanja kroz prethodna poglavlja da bi razumio šta određeni rezultat predstavlja.
Kako prikazati statističke rezultate u radu?
Kada istraživanje uključuje statističku analizu, nije dovoljno samo navesti da je korišten određeni test. Potrebno je prikazati najvažnije statističke pokazatelje i jasno napisati šta je analizom utvrđeno. Čitalac treba moći povezati provedenu analizu sa istraživačkim pitanjem ili hipotezom kojoj pripada.
Način izvještavanja zavisi od primijenjene metode. Rezultat poređenja dvije grupe neće se pisati isto kao rezultat korelacione ili regresione analize. Zato prije pisanja provjerite koje vrijednosti određena metoda zahtijeva i koje su od njih važne za razumijevanje nalaza.
t-test
Kod t-testa obično se prikazuju osnovni deskriptivni pokazatelji posmatranih grupa, vrijednost t-statistike, stepeni slobode i p-vrijednost. Na osnovu rezultata navodi se da li je utvrđena statistički značajna razlika između grupa.
„Studenti koji svakodnevno koriste digitalne alate ostvarili su višu prosječnu ocjenu (M = 8,42; SD = 0,76) od studenata koji ih koriste povremeno (M = 7,91; SD = 0,83). Utvrđena razlika bila je statistički značajna, t(90) = 3,07, p = 0,003.“
ANOVA
Kada se porede tri ili više grupa, rezultati ANOVA analize prikazuju da li među njihovim prosječnim vrijednostima postoji statistički značajna razlika. Uz F-vrijednost i p-vrijednost navode se i drugi pokazatelji kada to zahtijeva analiza i standard izvještavanja.
„Utvrđena je statistički značajna razlika u prosječnom nivou zadovoljstva između posmatranih grupa, F(2, 89) = 4,86, p = 0,010.“
Pearson korelacija
Kod korelacione analize važno je prikazati koeficijent korelacije, njegov smjer i statističku značajnost. Rezultat treba opisati pažljivo – postojanje korelacije samo po sebi ne dokazuje da jedna varijabla uzrokuje promjenu druge.
„Utvrđena je pozitivna statistički značajna povezanost između vremena provedenog u učenju i akademskog uspjeha (r = 0,42, p < 0,001).“
Linearna regresija
Kod regresione analize potrebno je prikazati relevantne pokazatelje modela i koeficijente varijabli. Rezultat treba pokazati koliko model objašnjava posmatranu pojavu i kakav je doprinos pojedinih prediktora.
„Regresioni model bio je statistički značajan (F(2, 89) = 12,41, p < 0,001) i objasnio je 21,8% varijanse akademskog uspjeha (R² = 0,218).“
Statistička značajnost nije cijela priča
Nemojte rezultate svesti samo na zaključak „p < 0,05, rezultat je značajan“. Kada je relevantno, prikažite deskriptivne pokazatelje, veličinu i smjer utvrđenog odnosa ili razlike, intervale pouzdanosti i pokazatelje veličine efekta. Tako čitalac dobija mnogo potpuniju sliku rezultata istraživanja.
Kako napisati rezultat provjere hipoteze?
Nakon prikaza relevantne analize može se jasno navesti zaključak o postavljenoj hipotezi, ali formulacija treba proizlaziti iz dobijenih rezultata.
„Na osnovu dobijenih rezultata može se zaključiti da postoji statistički značajna povezanost između posmatranih varijabli, čime je postavljena hipoteza podržana.“
„Analizom nije utvrđena statistički značajna povezanost između posmatranih varijabli, zbog čega dobijeni rezultati ne pružaju podršku postavljenoj hipotezi.“
Kako koristiti tabele i grafikone u rezultatima?
Tabele i grafikoni pomažu da rezultati istraživanja budu pregledni, ali ne treba ih koristiti samo da bi poglavlje izgledalo sadržajnije. Svaki prikaz treba imati jasnu svrhu i pomoći čitaocu da lakše razumije najvažnije nalaze.
Kada učite kako napisati rezultate, važno je zapamtiti da tabela ili grafikon ne zamjenjuju tekst. U tekstu se izdvajaju najvažniji nalazi, dok vizuelni prikaz daje detaljniji pregled podataka.
Tabele
Tabela je posebno korisna kada treba prikazati više vrijednosti, kategorija ili statističkih pokazatelja koje bi bilo nepregledno nabrajati u tekstu.
Grafikoni
Grafikon je koristan kada želite brzo pokazati odnos, trend, raspodjelu ili razliku između kategorija. Izaberite prikaz koji odgovara vrsti podataka i izbjegavajte nepotrebne vizuelne efekte.
Ne prepisujte cijelu tabelu u tekst
Ako je podatak već prikazan tabelarno ili grafički, nema potrebe ponavljati svaku vrijednost. Izdvojite ono što je najvažnije za istraživačko pitanje.
„U Tabeli 1 svakodnevno je 58,7%, nekoliko puta sedmično 27,2%, a rjeđe 14,1%.“
Brojevi su samo prepisani iz tabele bez izdvajanja glavnog nalaza.„Rezultati prikazani u Tabeli 1 pokazuju da više od polovine ispitanika (58,7%) digitalne alate koristi svakodnevno, dok ih najmanji udio ispitanika koristi rjeđe (14,1%).“
Tekst usmjerava pažnju na najvažniji obrazac u rezultatima.Pet praktičnih pravila
Svaka tabela i grafikon treba imati broj i jasan naslov.
Na svaki važan prikaz uputite čitaoca iz teksta.
Ne prikazujte isti podatak tabelom i grafikonom bez potrebe.
U tekstu izdvojite nalaz, umjesto prepisivanja svih vrijednosti.
Format prikaza uskladite sa pravilnikom fakulteta i stilom rada.
Detaljnije o tabelama i grafikonima
Kako napisati rezultate kvalitativnog istraživanja?
Kada se podaci prikupljaju intervjuima, fokus grupama, otvorenim pitanjima ili analizom sadržaja, rezultati se ne prikazuju prvenstveno kroz procente i statističke testove. Ako želite znati kako napisati rezultate kvalitativnog istraživanja, potrebno je jasno pokazati koje su teme, kategorije i obrasci utvrđeni analizom podataka.
Cilj nije prepisati svaki odgovor učesnika. Veliki broj pojedinačnih izjava treba organizovati u nekoliko smislenih cjelina koje odgovaraju istraživačkim pitanjima. Odabrani citati učesnika mogu poslužiti kao ilustracija nalaza, ali ne trebaju zamijeniti analitički prikaz rezultata.
Pregledajte transkripte, bilješke ili otvorene odgovore.
Prepoznajte slične ideje, iskustva i ponavljajuće obrasce.
Organizujte nalaze u nekoliko jasno definisanih tematskih cjelina.
Objasnite temu i potkrijepite je reprezentativnim primjerima.
Kako može izgledati prikaz jedne teme?
Analiza odgovora pokazala je da većina učesnika digitalne alate prvenstveno povezuje sa boljom organizacijom studentskih obaveza. Posebno su istaknuti podsjetnici, digitalni kalendari i aplikacije za planiranje zadataka. Učesnici su navodili da im takvi alati pomažu u raspoređivanju vremena i praćenju rokova.
„Kada sve obaveze unesem u kalendar, mnogo lakše vidim šta moram završiti tokom sedmice.“ — Učesnik 7
„Učesnik 1 je rekao da koristi kalendar. Učesnik 2 koristi aplikaciju. Učesnik 3 navodi da mu aplikacije pomažu. Učesnik 4…“
Odgovori se samo nižu jedan za drugim bez analize zajedničkog obrasca.„Organizacija vremena izdvojila se kao jedna od dominantnih tema. Učesnici su digitalne alate najčešće koristili za planiranje obaveza, praćenje rokova i raspoređivanje vremena za učenje.“
Pojedinačni odgovori objedinjeni su u nalaz koji odgovara istraživačkom pitanju.Organizujte nalaze po temama
Svaka glavna tema može postati poseban podnaslov unutar poglavlja rezultata.
Koristite citate selektivno
Izaberite nekoliko jasnih izjava koje dobro predstavljaju uočeni obrazac.
Pratite istraživačka pitanja
Rezultati treba da pokažu šta ste saznali o problemu koji ste istraživali.
Ne pišite diskusiju prerano
U rezultatima predstavite nalaz; šire tumačenje i poređenje sa literaturom ostavite za diskusiju.
Brojevi nisu jedini rezultat istraživanja. Kod kvalitativnog pristupa kvalitet poglavlja zavisi od toga koliko jasno možete veliki broj odgovora pretvoriti u razumljive teme, kategorije i obrasce, a da pritom ostanete vjerni prikupljenim podacima.
Najčešće greške pri pisanju rezultata
Kada učite kako napisati rezultate, nije dovoljno samo prenijeti brojeve iz statističkog programa ili navesti šta su ispitanici odgovorili. Rezultati moraju biti jasni, sistematični i povezani sa istraživačkim pitanjima ili hipotezama. Pogledajte nekoliko čestih grešaka i način na koji ih možete ispraviti.
Tumačenje rezultata prije diskusije
„Studenti koji češće koriste digitalne alate postižu bolje rezultate zato što im tehnologija omogućava efikasnije učenje.“
Već se objašnjava zašto je rezultat nastao, iako to pripada diskusiji.„Utvrđena je pozitivna povezanost između učestalosti korištenja digitalnih alata i procijenjene efikasnosti učenja.“
Rezultat je predstavljen bez prerane interpretacije njegovih uzroka.Navođenje samo statističke značajnosti
„Rezultat je statistički značajan (p < 0,05).“
Čitalac ne zna šta je testirano, između kojih grupa niti u kojem smjeru postoji razlika.„Studenti koji svakodnevno koriste digitalne alate imali su višu prosječnu procjenu efikasnosti učenja od studenata koji ih koriste rjeđe, a utvrđena razlika bila je statistički značajna (p < 0,05).“
Prvo se opisuje nalaz, a zatim navodi njegova statistička značajnost.Prepisivanje kompletnog statističkog outputa
„N = 92, Mean = 3,84, SD = 0,71, SE = 0,074, Minimum = 1, Maximum = 5, Variance = 0,504…“
Statistički output nije tekst rezultata i ne treba nekritički prenositi sve pokazatelje.„Prosječna procjena efikasnosti učenja iznosila je M = 3,84 (SD = 0,71), što ukazuje na relativno visoku prosječnu vrijednost na korištenoj skali.“
Navode se pokazatelji koji su relevantni za konkretan rezultat.Tabela ili grafikon bez objašnjenja u tekstu
„Rezultati su prikazani u Tabeli 3.“
Čitalac mora sam tražiti šta je u tabeli važno.„Kao što pokazuje Tabela 3, najveći udio ispitanika (58,7%) digitalne alate koristi svakodnevno, dok ih 14,1% koristi rjeđe.“
Tekst usmjerava čitaoca prema najvažnijem nalazu prikaza.Izostavljanje rezultata koji ne potvrđuju hipotezu
U radu se prikazuju samo analize koje potvrđuju očekivanja autora, dok se neznačajni ili suprotni rezultati izostavljaju.
Rezultati se ne biraju prema tome da li odgovaraju očekivanom ishodu.„Nije utvrđena statistički značajna povezanost između vremena provedenog na digitalnim platformama i prosječne ocjene (p > 0,05), zbog čega hipoteza H2 nije potvrđena.“
I rezultat koji ne potvrđuje hipotezu predstavlja važan nalaz istraživanja.Dobro poglavlje rezultata ne pokušava „uljepšati“ istraživanje. Njegov zadatak je da precizno i transparentno pokaže šta je analizom zaista utvrđeno – bez obzira na to da li su nalazi očekivani i da li potvrđuju postavljene hipoteze.
Najčešća pitanja o pisanju rezultata
Poglavlje rezultata često otvara pitanja o redoslijedu prikaza nalaza, tabelama i grafikonima, statističkoj značajnosti, hipotezama i granici između rezultata i diskusije. U nastavku su odgovori na najčešće nedoumice o tome kako napisati rezultate akademskog rada.
Šta treba sadržavati poglavlje rezultata?
Kojim redoslijedom treba prikazati rezultate istraživanja?
Da li svaki rezultat treba prikazati u tabeli ili grafikonu?
Treba li u tekstu ponavljati sve podatke iz tabele?
Kako prikazati rezultat statističkog testa?
Šta ako rezultati ne potvrde postavljenu hipotezu?
Kako prikazati rezultate intervjua ili kvalitativnog istraživanja?
Koja je razlika između rezultata i diskusije?
Dobro napisani rezultati omogućavaju čitaocu da jasno vidi šta je istraživanjem utvrđeno. Rezultate zato prikazujte sistematično, transparentno i u skladu sa istraživačkim pitanjima, hipotezama i primijenjenim metodama analize.
Potrebna Vam je pomoć sa rezultatima istraživanja?
Prikupljeni podaci su tek početak. Izbor odgovarajuće analize, obrada podataka, izrada tabela i grafikona te pravilno predstavljanje nalaza često su među zahtjevnijim dijelovima seminarskog, diplomskog, master rada ili doktorske disertacije.
Ako niste sigurni kako napisati rezultate istraživanja, koji statistički postupak primijeniti ili kako dobijene nalaze pretvoriti u jasno i metodološki povezano poglavlje, Studentski Biro pruža stručnu podršku u različitim fazama istraživanja.
Statističke usluge
Podrška pri obradi podataka, izboru statističkih metoda, testiranju hipoteza, izradi tabela i grafikona te interpretaciji dobijenih rezultata.
Pogledajte statističke usluge →Akademske usluge
Podrška u različitim fazama akademskog i istraživačkog rada.
Saznajte više →Diplomski rad
Stručna podrška kroz različite faze izrade diplomskog rada.
Pogledajte uslugu →Master rad
Podrška pri metodologiji, istraživanju, rezultatima i drugim dijelovima rada.
Pogledajte uslugu →Doktorske disertacije
Individualna podrška za složenije istraživačke i metodološke zahtjeve.
Pogledajte uslugu →Niste sigurni koja vam je podrška potrebna?
Pošaljite temu rada, zahtjeve fakulteta ili mentora i materijal koji trenutno imate. Nakon pregleda možemo procijeniti koja vrsta podrške odgovara vašem istraživanju.
Pošaljite upit →Tu smo za sva vaša pitanja
Za upite putem e-maila ili kontakt forme odgovaramo u roku od 24 časa. Za brži i direktni kontakt možete nas pozvati ili nam pisati putem Vibera ili WhatsAppa.