Kako napisati pregled literature?
Pregled literature predstavlja jedan od ključnih dijelova akademskog rada jer pokazuje šta je o određenoj temi već poznato, koja su pitanja prethodna istraživanja otvorila i gdje se nalazi prostor za dalje istraživanje. Njegova svrha nije samo prikupiti izvore, već ih povezati, uporediti i kritički analizirati.
Pregled literature nije spisak pročitanih radova
Kvalitetan pregled literature pokazuje odnose između postojećih istraživanja: gdje se autori slažu, gdje postoje različiti rezultati, koje su metode korištene, šta još nije dovoljno istraženo i na koji način se vaš rad uklapa u postojeće znanje.
Šta već znamo?
Identifikujte najvažnije teorije, autore, istraživanja i rezultate koji predstavljaju osnovu za razumijevanje vaše teme.
Kako se nalazi razlikuju?
Uporedite pristupe i rezultate različitih autora umjesto da svaki izvor opisujete potpuno odvojeno od ostalih.
Šta još nedostaje?
Prepoznajte nedovoljno istražene probleme, ograničenja postojećih studija, kontradiktorne nalaze i pitanja koja ostaju otvorena.
Gdje je mjesto vašeg rada?
Pokažite kako se vaše istraživanje nadovezuje na postojeću literaturu i zbog čega je opravdano dalje proučavanje izabranog problema.
Dobar pregled literature vodi čitaoca od postojećeg znanja prema problemu vašeg istraživanja. Zato literatura treba imati jasnu logiku i vezu sa ciljevima rada, a ne predstavljati niz nepovezanih sažetaka različitih izvora.
Imate temu rada, ali ne znate odakle početi sa literaturom?
Pišete seminarski, diplomski ili master rad, možda doktorsku disertaciju. Tema je odabrana, naslov postoji, otvorili ste novi dokument — a onda dolazi dio koji mnogim studentima stvara najviše pitanja: literatura.
Šta uopšte treba da tražim?
Koje riječi da ukucam u pretragu?
Koja literatura je dovoljno kvalitetna za akademski rad?
Gdje da tražim naučne članke i druge izvore?
Koliko literatura treba biti nova?
Kako da znam da je neki izvor zaista važan za moju temu?
Šta da zapišem kada pronađem dobar članak?
Kako da od desetina izvora napravim smislen pregled literature?
Problem obično nije u tome što literature nema
Često je upravo suprotno. Jedna pretraga može otvoriti desetine ili stotine rezultata. Neki radovi djeluju relevantno samo zbog naslova, neki su zastarjeli, neki se tek djelimično odnose na vašu temu, a među njima se nalaze izvori koji zaista mogu postati osnova vašeg rada.
Zato pregled literature ne počinje pisanjem prvog pasusa. Počinje dobrim pitanjem i dobrom pretragom. Potrebno je prvo razložiti temu na ključne pojmove, pronaći odgovarajuće izraze za pretraživanje, odrediti gdje ćete tražiti izvore, a zatim procijeniti šta je za vaše istraživanje zaista relevantno.
Tek kada počnete čitati i porediti radove, slika postaje jasnija. Vidjećete koji se autori i teorije ponavljaju, koje se metode najčešće koriste, gdje istraživanja dolaze do sličnih zaključaka, gdje se njihovi rezultati razlikuju i koja pitanja još nemaju dovoljno jasan odgovor. Upravo iz tog procesa nastaje kvalitetan pregled literature.
Idemo korak po korak
Ne morate pronaći „svu literaturu“ o svojoj temi. Cilj je pronaći dovoljno kvalitetnih i relevantnih izvora da razumijete postojeće znanje, glavne rasprave i ono što je za vaše istraživačko pitanje zaista važno.
Šta zapravo tražiti? Počnite od svoje teme
Jedna od najčešćih grešaka je da student cijeli naslov rada kopira u pretraživač i očekuje da će odmah pronaći literaturu koja mu je potrebna. Ponekad ćete dobiti nekoliko korisnih rezultata, ali ozbiljna pretraga literature obično zahtijeva drugačiji pristup.
Naslov rada treba prvo rastaviti na njegove glavne pojmove. Zapitajte se: šta je centralni problem, koje pojave ili varijable proučavam, na koju populaciju se rad odnosi i postoji li određeni kontekst, zemlja, sektor ili vremenski period koji je važan za istraživanje?
Od naslova rada do pojmova za pretragu
social media, social networking sites, digital platforms
academic performance, academic achievement, student performance
students, university students, college students, undergraduates
Ne tražite samo jednu formulaciju
Isti pojam različiti autori mogu nazvati na različite načine. Ako pretražujete samo izraz „akademski uspjeh“, možete propustiti radove koji koriste izraze kao što su academic performance, academic achievement, student outcomes ili neki drugi srodan termin.
Napravite malu mapu ključnih riječi
Prije ozbiljne pretrage napravite jednostavnu listu. Za svaki glavni pojam iz teme zapišite nekoliko sinonima, stručnih izraza, različitih oblika termina i njihovih prevoda na engleski jezik.
Primjer početne liste ključnih riječi
Nemojte pretraživati samo na svom jeziku
Za veliki broj akademskih tema najveći dio međunarodne naučne literature objavljen je na engleskom jeziku. Zato ključne pojmove iz teme prevedite i provjerite koje izraze koriste sami autori relevantnih naučnih radova.
Treba vam detaljniji postupak pretraživanja baza, Google Scholara, ključnih riječi i pronalaženja kvalitetnih akademskih izvora?
Prvo definišite šta tražite, a tek onda gdje ćete tražiti. Dobro odabrane ključne riječi mogu napraviti ogromnu razliku između nasumičnog pregledavanja stotina rezultata i sistematičnog pronalaženja literature koja je zaista relevantna za vaš rad.
Gdje tražiti literaturu za akademski rad?
Ključne riječi su spremne. Sada dolazi sljedeće pitanje: gdje ih ukucati? Obična Google pretraga može biti korisna za početno upoznavanje sa temom, ali pregled literature za seminarski, diplomski, master rad ili doktorsku disertaciju treba zasnivati prvenstveno na stručnim i naučnim izvorima.
Ne postoji jedno mjesto na kojem se nalazi sva literatura. U zavisnosti od teme i oblasti, izvore ćete pronalaziti kroz akademske pretraživače, bibliografske baze, univerzitetske biblioteke, institucionalne repozitorije i reference već pronađenih radova.
Google Scholar
Za veliki broj studenata ovo je najjednostavnija početna tačka. Omogućava pretragu naučnih članaka, knjiga, disertacija, konferencijskih radova i drugih akademskih publikacija.
Akademske baze podataka
Za ozbiljniju i sistematičniju pretragu koriste se bibliografske i naučne baze. Izbor baze zavisi od oblasti istraživanja, fakulteta i vrste literature koja vam je potrebna.
Univerzitetske biblioteke
Provjerite elektronsku biblioteku svog univerziteta. Fakulteti često omogućavaju studentima pristup bazama, časopisima, elektronskim knjigama i publikacijama koje inače nisu slobodno dostupne.
Institucionalni repozitoriji
Univerziteti i istraživačke ustanove često imaju digitalne repozitorije u kojima se mogu pronaći završni, master i doktorski radovi, publikacije istraživača i drugi akademski materijali.
Pronašli ste jedan odličan rad? Nemojte stati na njemu.
Pogledajte njegov popis literature. Ako je rad zaista blizak vašoj temi, među njegovim referencama često ćete pronaći autore, teorije i ranija istraživanja koja su važna i za vaš rad.
Kada pronađete dobar rezultat, pogledajte i šta se nalazi oko njega
Pogledajte koje su ranije izvore autori koristili.
Pronađite novije radove koji su citirali taj izvor.
Otvorite istraživanja koja obrađuju sličnu temu.
Provjerite imate li dovoljno novijih istraživanja.
Pronašli ste nešto na internetu — ali da li je to literatura?
To što se neki tekst pojavljuje među prvim rezultatima pretrage ne znači automatski da predstavlja odgovarajući akademski izvor. Blog, forum, promotivni tekst ili anonimna internet stranica nisu isto što i recenzirani naučni članak, stručna knjiga ili publikacija relevantne institucije.
Prije nego sačuvate izvor, postavite sebi nekoliko pitanja
Ko je autor?
Da li je moguće utvrditi autora i njegovu stručnost?
Gdje je objavljeno?
Naučni časopis, knjiga, univerzitet ili pouzdana institucija?
Kada je objavljeno?
Da li je izvor dovoljno aktuelan za temu koju istražujete?
Da li je relevantno?
Odgovara li stvarno vašem problemu ili samo ima sličan naslov?
Ne tražite samo više izvora — tražite bolje izvore. Deset pažljivo odabranih radova koji direktno odgovaraju vašem problemu može biti korisnije od desetina publikacija koje ste sačuvali samo zato što u naslovu imaju jednu od vaših ključnih riječi.
Kako preciznije pretraživati akademsku literaturu?
Kada imate ključne pojmove, sljedeći korak nije samo njihovo nasumično ukucavanje u pretraživač. Dobro kombinovane ključne riječi mogu značajno smanjiti broj nerelevantnih rezultata i pomoći da brže dođete do radova koji su zaista povezani sa vašom temom.
Akademske baze i pretraživači omogućavaju korištenje jednostavnih operatora i znakova pomoću kojih možete spajati pojmove, tražiti tačne izraze, uključivati sinonime ili isključivati neželjene rezultate.
Navodnici
Navodnici se koriste kada želite pronaći tačno određenu frazu, a ne rezultate u kojima se pojedine riječi pojavljuju odvojeno.
"akademski uspjeh"
Spojite važne pojmove
Operator AND koristite kada želite rezultate koji istovremeno sadrže dva ili više važnih pojmova.
društvene mreže AND studenti
Uključite sinonime
Operator OR je koristan kada različiti autori koriste različite izraze za isti ili veoma sličan pojam.
studenti OR studenti univerziteta
Uklonite neželjene rezultate
Operator NOT može pomoći kada se među rezultatima stalno pojavljuje tema koja vam nije potrebna.
društvene mreže NOT marketing
Od široke pretrage prema preciznijoj
Jedna tema može imati više različitih pretraga
Ako istražujete uticaj društvenih mreža na akademski uspjeh studenata, nemojte koristiti samo jednu kombinaciju pojmova. Probajte nekoliko različitih pretraga i pratite koje formulacije daju najbolje rezultate.
"društvene mreže" AND studenti
"akademski uspjeh" AND studenti
"društvene mreže" AND "akademski uspjeh"
studenti AND koncentracija AND društvene mreže
Istu pretragu zatim ponovite na engleskom jeziku
U ovom slučaju engleski izrazi nisu ukras niti prevod radi prevoda. Oni su konkretne ključne riječi koje koristite u međunarodnim akademskim bazama, gdje ćete često pronaći mnogo veći broj relevantnih istraživanja.
"social media" AND students AND "academic performance"
Nemojte odmah napraviti pretragu od deset pojmova
Ako unesete previše uslova odjednom, možete dobiti vrlo malo rezultata ili potpuno propustiti relevantne radove. Počnite sa dva ključna pojma, pregledajte rezultate, a zatim postepeno dodajte treći pojam, populaciju, državu ili drugi kriterij.
Koristite filtere tek kada vidite šta pretraga daje
Godina objave
Sužavanje na novije radove korisno je kada tema brzo evoluira.
Vrsta publikacije
Po potrebi izdvojite naučne članke, pregledne radove ili druge izvore.
Jezik i područje
Kod određenih tema mogu biti važni zemlja, region ili jezik publikacije.
Relevantnost
Nemojte sužavati samo po datumu — naslov i sadržaj i dalje moraju odgovarati temi.
Najbolja pretraga nastaje kroz nekoliko pokušaja
Ne očekujte da će prva kombinacija ključnih riječi biti savršena. Pogledajte rezultate, primijetite koje izraze koriste relevantni autori, dodajte te izraze svojoj listi i ponovo pretražite. Tako se pretraga postepeno poboljšava.
Kako odabrati kvalitetne izvore za pregled literature?
Nakon nekoliko pretraga vrlo brzo možete završiti sa desetinama PDF dokumenata, članaka, knjiga i drugih izvora. Sljedeći zadatak nije da sve pročitate od prve do posljednje stranice, već da procijenite šta je zaista relevantno, dovoljno kvalitetno i korisno za vaš rad.
„Imam 40 ili 50 radova. Da li mi svi trebaju?“
Najčešće ne. Kvalitet pregleda literature ne mjeri se brojem sačuvanih dokumenata, već kvalitetom izvora i načinom na koji ih povezujete sa svojim istraživačkim problemom.
Relevantnost
Izvor treba direktno ili jasno posredno doprinositi vašoj temi, problemu, cilju, varijablama ili istraživačkom kontekstu.
Autor i publikacija
Provjerite ko je autor, gdje je rad objavljen i da li se radi o akademskom ili stručnom izvoru odgovarajućeg nivoa pouzdanosti.
Aktuelnost
Kod tema koje se brzo mijenjaju posebno su važna novija istraživanja. Stariji izvori ipak mogu biti značajni kada predstavljaju ključne teorije ili temeljne radove u oblasti.
Metodološka vrijednost
Kod empirijskih radova pogledajte uzorak, način prikupljanja podataka, korištene metode i ograničenja istraživanja.
Korisnost rezultata
Dobar izvor ne mora potvrđivati ono što očekujete. Posebno su vrijedni radovi koji daju drugačije ili kontradiktorne rezultate.
Doprinos vašoj priči
Svaki važniji izvor treba imati određenu funkciju: definisati pojam, podržati teoriju, pokazati prethodni rezultat ili ukazati na prazninu.
Podijelite pronađene izvore u tri grupe
Direktno relevantni radovi, ključne teorije, važni autori i istraživanja koja su bliska vašem problemu.
Izvori koji mogu pomoći za širi kontekst, poređenje ili pojedine dijelove rada, ali nisu centralni.
Radovi koji samo površno liče na temu, nepouzdani izvori ili publikacije koje ne doprinose istraživačkom problemu.
Koliko literature je dovoljno?
Ne postoji univerzalan broj izvora koji odgovara svakom akademskom radu. Potreban obim zavisi od vrste rada, discipline, širine teme, metodologije i pravila fakulteta. Seminarski rad i doktorska disertacija prirodno neće imati isti nivo ni obim pregleda literature.
Seminarski rad
Fokus je na dovoljno kvalitetnih izvora da se predstavi tema i pokaže razumijevanje relevantne literature.
Diplomski rad
Očekuje se širi pregled i povezivanje više autora, teorijskih pristupa i istraživačkih nalaza.
Master rad
Pregled treba biti dovoljno razvijen da jasno pozicionira istraživački problem u postojećem znanju.
Doktorska disertacija
Očekuje se sistematičan, širok i kritički pregled literature koji jasno vodi prema istraživačkoj praznini i doprinosu rada.
Ne postoji magičan broj izvora
Ako nakon čitanja novih radova stalno pronalazite iste autore, teorije, metode i zaključke, vjerovatno ste već obuhvatili značajan dio ključne literature. Ako vam se i dalje pojavljuju potpuno novi koncepti koji mijenjaju razumijevanje teme, pretragu treba nastaviti.
Nemojte skupljati literaturu „za svaki slučaj“. Već tokom pretrage počnite razmišljati gdje bi određeni izvor mogao biti korišten. Tako ćete kasnije imati mnogo manje haosa kada započne stvarno pisanje pregleda literature.
Kako napisati pregled literature?
Dobar pregled literature nije niz prepričanih članaka. Cilj je povezati, porediti i kritički sagledati ono što su prethodni autori utvrdili.
Povežite izvore
Grupirajte radove koji obrađuju isti problem, teoriju ili varijablu. Nemojte svaki izvor predstavljati kao zasebnu priču.
Poredite rezultate
Pokažite gdje se nalazi autora podudaraju, a gdje razlikuju. Upravo poređenje daje pregledu literature analitičku vrijednost.
Tražite ono što nedostaje
Obratite pažnju na pitanja koja prethodna istraživanja nisu riješila. Tu se često nalazi prostor za vaše istraživanje.
Vratite se svom problemu
Literatura treba voditi prema cilju i istraživačkom problemu vašeg rada, a ne biti samo zbir informacija o temi.
Ne pišite: „Autor A kaže… Autor B kaže… Autor C kaže…“ Bolje je pokazati šta njihovi rezultati zajedno govore o problemu koji istražujete.
Kako pravilno citirati korištenu literaturu?
Svaki izvor koji koristite u tekstu mora biti pravilno naveden prema stilu citiranja koji zahtijeva fakultet. Zato je važno da podatke o izvoru sačuvate odmah kada ga pronađete, a ne tek na kraju pisanja.
Citirajte tokom pisanja
Nemojte ostavljati reference za kraj. Tako smanjujete rizik da zaboravite izvor ili pogrešno povežete citat sa autorom.
Koristite jedan stil dosljedno
APA, Harvard, MLA, Chicago, Vancouver i IEEE imaju različita pravila. Pratite stil koji propisuje fakultet ili mentor.
Generatori citata Studentskog Biroa
Izaberite stil citiranja, besplatno i brzo kreirajte bibliografsku referencu za svoj izvor.
Najčešća pitanja o pregledu literature
Pogledajte kratke odgovore na najčešća pitanja o izboru izvora, pisanju, citiranju i organizaciji pregleda literature.
Šta je pregled literature?
Gdje tražiti literaturu za akademski rad?
Koliko literatura treba biti nova?
Koliko izvora treba koristiti?
Kako izbjeći prepričavanje autora jednog po jednog?
Šta je istraživačka praznina?
Da li svaki korišteni izvor treba citirati?
Koja je najčešća greška u pregledu literature?
Kvalitetan pregled literature treba pokazati šta već znamo, gdje se istraživanja razlikuju i šta još nije dovoljno istraženo.
Brzi pristup
Pronađite najvažnije akademske usluge, besplatne alate, vodiče i korisne informacije na jednom mjestu.
Najtraženije
Brzo otvorite najtraženije akademske usluge, statističku podršku i korisne studentske alate.
Tu smo za sva vaša pitanja
Za upite putem e-maila ili kontakt forme odgovaramo u roku od 24 časa. Za brži i direktni kontakt možete nas pozvati ili nam pisati putem Vibera ili WhatsAppa.